Zgrada Muzeja savremene umetnosti nalazi se na Novom Beogradu, na levoj obali Save, naspram Beogradske tvrđave.

Svojim osobenim konceptom unutrašnjeg prostora i vezivanjem za eksterijer predstavlja orginalno arhitektonsko rešenje koje zadovoljava osnovne muzeološke standarde i svrstava se među zanimljive primere muzejske arhitekture u svetu. Zgrada je okružena parkom skulpture sa delima najznačajnijih jugoslovenskih vajara 20. veka.

Osnovni volumen zgrade predstavljen je jednim polimorfnim kristalom sačinjenim od šest kubusa sasečenih uglova. Zidovi su obloženi belim mermernim pločama, delimično u staklu, a nagnute krovne površine prekrivene staklom.

Unutrašnjost karakterišu funkcionalnost i razuđenost prostora. Jedinstven ali specifično složen unutrašnji prostor, bez vertikalnih pregrada i koridora, podeljen je na pet izložbenih nivoa povezanih stepenicama, liftom i hidrauličnim platformama. Tim nivoima, koji se gotovo prelivaju jedan u drugi, uspešno je sprovedeno integrisanje prostora različitih visina u jedinstvenu celinu. Na taj je način omogućeno da se sa viših nivoa, iz različitih uglova, mogu posmatrati eksponati na nižim nivoima, kao i to da posetilac do najviših nivoa stiže bez ikakavog zamora. Ukupna površina unutrašnjeg prostora iznosi 5.055 m2. Prizemlje se nalazi na 1,80 m od nivoa zemlje, a prvi nivo na 3,90 m. Drugi i treći nivo dele visinske razlike od 2,34 m i 1,56 m. Najviši nivo je na 10,14 m od zemlje.

Zgrada Muzeja proglašena je za kulturno dobro 1987. godine i podleže odgovarajućoj zaštiti Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Kako bi se u ovoj izuzetnoj zgradi obezbedili adekvatni uslovi za muzejsku delatnost, 2008. godine je započet proces njene rekonstrukcije i adaptacije. Uz brojne poteškoće taj projekat je potrajao do 20. oktobra 2017, kada je zgrada Muzeja savremene umetnosti ponovo otvorena za publiku.

Autori: Ivan Antić i Ivanka Raspopović